INTERESANTNE ČINJENICE O SNOVIMA

1. Svi ljudi imaju sposobnost letenja u svojim snovima. To je inače jedan od najčešćih snova. Neki sanjaju da lete skoro stalno, dok drugi sanjaju snove letenja veoma retko. Sanjanje letenja je povezano sa željom za većom slobodom. Kada osećate da ste pod pritiskom, vaš um vam nudi fiktivno bekstvo, i tada možete sanjati da letite.
2. Nikada nećete sanjati nekoga koga već nekad ranije niste videli. Svako lice koje ste ikada sanjali je osoba koju ste u nekom trenutku svog života imali u svom iskustvu. Moguće je da se na svesnom nivou te osobe nećete sećati, ali njena slika je pohranjena u vašoj podsvesti.
3. 1986. godine održano je takmičenje u deprivaciji sna, odnosno koliko neko maksimalno može ostati budan. Pobedio je Robert McDonald koji je izdržao čak 18 dana, 21 čas i 40 minuta bez sna. Kao propratne pojave deprivacije sna, iskusio je pomućenje svesti, halucinacije i paranoju.
4. Pričanje u snu je još jedna, ne tako retka pojava. Smatra se da je genetski uslovljena. Muškarci i mala deca pričaju više u snu od žena. Pričanje u snu se događa za vreme mREM faze sna. To je najčešće naša reakcija na ono što sanjamo, tako što ćemo izgovoriti nešto naglas.
5. Čovek je jedini sisar koji svesno može da odgodi spavanje. Snagom volje može da se održava budnim. Ta ljudska sposobnost može biti i korisna, ali i štetna. Svi drugi sisari će zaspati u trnutku kada su premoreni.

 

6. Može se sanjati i u drugim fazama sna osim u REM fazi. Dugo se smatralo da je isključivo REM faza zadužena za san, ali utvrđeno je da tokom celog ciklusa spavanja možemo imati snove. Razlika je u tome da snovi u toku REM faze imaju specifične scenarije, dok snovi iz drugih faza sna mogu biti prilično obični, neupadljivi, banalni.
7. Razmišljanje o tome da ste dobro spavali može ,,prevariti” vaš mozak tako da on poveruje u to. U studijama se pokazalo da samo verovanje da ste imali dobro prospavnu noć može da deluje tako da vam se drastično poboljšaju učinci sledećeg dana. Ta pojava je nazvana samoindukavani placebo efekat sna.
8. Hodanje u snu (somnabulizam) pojavljuje se u oko 15% populacije. Često je izazvano iscrpljenošću. Najčešće se javlja u dečijem uzrastu. U budnom stanju se osobe obično ne sećaju da su mesečarile.
9. Svi ponekad sanjaju da padaju sa visine. To je najčešće signal da se na neki način gubi kontrola u životu. Ovakvi snovi su česti kod anksioznih ljudi, i ljudi koji imaju strahove vezane za svoj život.
10. Mačke provode oko 70% svog života u snu, oko 15 časova u danu. Samo nekoliko drugih životinja spava više od mačaka. To su koale, slepi miševi i oposum.